Kako se budimo uz meditaciju?

Riječ meditacija potječe od latinske riječi meditatio, a koja znači udubljivati se, usredotočiti, razmišljati. Znači da svaka akcija koju radimo sa punom pažnjom (bez provjeravanja  Facebooka, razmišljanja o poslu ili o odlasku u dućan) je zapravo meditacija.

Uvriježena je predrasuda da je meditacija dosadna i da nemamo dovoljno vremena/živaca/potrebe meditirati. Dokazano je da aktivacijom moždanih valova na alfa razini možemo nadoknaditi san. Naravo, ako ne spavamo mjesecima i krenemo meditirati, ne znači da možemo pobiti negativne akumulirane efekte nedostatka sna. Kod pojedinca koji treba kratku mentalnu stanku, učinit će čuda u smislu vraćanja mentalne svježine, sposobnosti ponovne koncentrtransperent logoacije i osjećaja mira i zadovoljstva.

Meditacija kao praksa se danas poistovjećuje sa kontemplativnim praksama istočnjačkih religija, ali meditacija ima različitih vrsta i gotovo sve religije svijeta imaju svoj način interpretacije pojma meditacije i njenog izvođenja.

Vrlo često se današnjim prezaposlenim ljudima, koji su u stresu i napeti, imaju problema sa nesanicom , anksiozni su i užurbani – preporučuje meditacija. Njima je to, kao što bi bilo i za razumijeti, jako teško izvoditi. Zašto? Sam mehanizam počiva na premisi da je tijelo u potpunosti  mirno i da je živčani sustav relativno umiren. Imaju li nervozni ljudi takve predispozicije? – Naravno da nemaju, inače im nitko ne bi ni preporučio da pokušaju nekaku relaksacijsku tehniku!

Što onda činiti?

Mislim da bi meditativna praksa trebala biti svima dostupna, a to znači i ljudima koji su u speedu i preopterećenih rasporeda, bez znanja u jogijskim praksama. Prvi preduvjet mora biti ispoštivan, a to je – mirno tijelo. Kako? Prvo ga trebamo umoriti. Ne mentalnom aktivnosti, koja nas iscrpljuje i čini nervoznima, već nekakvim repetitivnim fizičkim praksama, poput trčanja, vožnje bicikla, lupanja boks vreće ili plivanja. Vrlo je važno da nam tjelesni napor toliko okupira mentalni skop, da prestanemo razmišljati o problemima koje imamo u glavi. Znači da srce treba raditi brže, trebamo se početi znojiti i pluća moraju disati dublje da bi sa dovoljnim količinama kisika snabdijevala mišiće koji vuku energiju za pogon u tjelesnoj aktivnosti. Tada se mozak isključi i pružamo mu priliku za odmor.

Nakon što smo se dobro oznojili i zaboravili na par minuta na probleme, treba se ohladiti, otuširati, smjestiti udobno. Tek tada smo spremni za slijedeću fazu, a to je promatranje vlastitog disanja. To je vrlo nježan koncept, koji mozak jako voli raditi. Naime, disanje je vrlo praktičan način, ujedno i jedini koji imamo, kojime kontroliramo živčani sustav. To funkcionira na način da kontrolom daha, dubokim, svjesnim disanjem, a kojim koristimo cijela pluća šaljemo poruku centralnom živčanom sustavu da je sve u redu s nama i da nema potrebe za panikom i refleksom bijega pa parasimpatikus – dio mozga koji kontrolira krvni tlak, puls i lučenje stresnih hormona šalje poruku našem tijelu da se smiri.

Kada smo promatrali svoje mirno disanje, tek tada možemo zatvoriti oči i na par minuta pokušamo ne razmišljati ni o čemu i samo promatramo svoje disanje, koje će postati sve nježnije i mirnije.

zen.jpg

Cijeli ovaj proces traje može trajati svega 5 minuta, dok se ne naviknemo na duže sjedenje u miru. Meditacija može biti usredotočena pažnja na vlastiti dah, na neku lijepu mentalnu sliku koja nas umiruje, na plamen svijeće, boju ili što god nas čini sretnima. To ne mora biti popraćeno inicijacijom, protokolom mantranja i sličnim. Svatko od nas može meditirati na svoj način. Bitno je da se fizički umorimo, nadišemo svježeg zraka i tek tada je mozak u stanju smiriti se i ne razmišljati. Na taj način ga odmaramo i činimo naše mentalne kapacitete boljima, koncentraciju dužom i povećavamo produktivnost.

Ujedno se osjećamo bolje i u stanju smo pronaći adekvatna rješenja za probleme koji su pred nama. Da bismo iskoračili naprijed, često je nužno da zakoračimo korak natrag i smirimo se, pogledamo situaciju iz šire perspektive.

Stoga, malo otvorite prozor, napravite par čučnjeva, sjednite disati i zatvorite oči. Tih par minuta za sebe možemo naći bilo gdje i bilo kada u danu.

Uživajte u samo svojoj kreiranoj meditaciji.

By |2017-04-10T09:35:25+00:0010 travnja, 2017|Dnevne rutine - tips&tricks, Savjeti i terapije|Komentari isključeni za Kako se budimo uz meditaciju?

Pin It on Pinterest

Share This